Žumance jajeta ima 80 posto masnoće, i jedan je od najkoncentriranijih izvora kolesterola među prehrambenim namirnicama. Američko udruženje za zdravlje srca zauzelo je stajalište da kolesterol nedvojbeno uzrokuje srčane bolesti. Proizvođači jaja, međutim, osnovali su Nacionalnu komisiju o hranjivosti jaja kako bi se suprotstavili Američkom udruženju za zdravlje srca i svim ostalim udruženjima koja su ustvrdila da su jaja nezdrava. Nakon toga slijedili su dugi sudski okršaji, no donositelj presude nije bio uvjeren "dokazima" proizvođača jaja. I evo kako je glasila presuda: "Postoje uvjerljivi i pouzdani znanstveni dokazi da jedenje jaja povećava opasnost od srčanih bolesti, posebice srčanog udara."
Na Sveučilištu u Minesoti znanstvenici su otkrili da 380 miligrama kolesterola iz žumanca izaziva prosječni krvni kolesterol 16 miligrama veći od prehrane namirnicama koje sadrže samo 50 miligrama kolesterola. Zaključili su da jedenje jednog i pol jajeta na dan povećava za čak 32 posto rizik od infarkta.
Jaja – bakteriološke bombe
Meso, jaja i ribe imaju zajedničko obilježje: prepuštena sama sebi ta se hrana brzo kvari. Mlijeko ne "trune" nego se ukiseljuje, što je nešto sasvim drugo; žitarice pak pljesnive ili kisnu baš kao i voće i povrće. Najveća nezgoda truljenja nije promjena okusa, nego veoma štetni otrovi koje stvaraju bacili truljenja. Laboratorij Američkog instituta za narodno zdravlje, za koji se ne može reći da je pristran, izvršio je bakteriološka istraživanja prosječnog broja bacila (u milijunima bakterija po gramu ispitane hrane) truljenja sadržanih u gramu ovih proizvoda: govedina 1,5 ; svinjetina 2,8 ; goveđa jetra 33 ; slanina 75 ; svinjska jetra 95 ; jaja (stara nekoliko dana) 200.
Jaja u trgovini obično su starija od tjedan dana: često su stara čak i dva do tri tjedna. Čak kod tvrdo kuhanih jaja (6 minuta), bacili ne nestaju. Ti bacili koji izazivaju trulež naši su najgori neprijatelji. Oni se u debelom crijevu nakupljaju u milijardama, preobražaju, mijenjaju izvornu bakterijsku floru, koja bi većinom trebala sadržavati bacile fermantacije, sposobne da napadnu celulozu, i koji ne luče otrove. Kada se postupak truljenja ugnijezdi u debelo crijevo, otrovi, kojih ima u izobilju, prolaze kroz crijevnu opnu i polagano i sigurno truju čitavo tijelo. Oni postaju neposredni uzročnik brojnih tjelesnih promjena i stvaraju pogodno tlo za bolesti.
Danas su jaja često zagađena salmonelom i drugim bakterijama. Potrošačima se savjetuje izbjegavati sirova jaja i jela pripremljena sa sirovim jajima. Valja izbjegavati i puknuta jaja. Te mjere predostrožnosti mogu umanjiti, ali ne i posve ukloniti, inače česta trovanja salmonelama iz jaja.
Čemu nam služe osjetila? Kada smo zadnji put zagrlili osobu do sebe od srca? Obraćamo li pozornost na mirise koji nas prate kroz dan? Jesmo li pri ulasku u neki prostor odmah raspoznali miris prostora? Da li nam je nešto izazvalo neugodu ili ugodu ulaskom a mi ne znamo što? Osjetili smo da su se naše reakcije i raspoloženje promijenili,a ne znamo zašto. Pomislimo,loše sam noćas spavao/la i to su znakovi umora ili glad je to ili nešto treće....
U današnje doba čovjek je često zbunjen od siline i brzine informacija koje mu pristižu. A ako su informacije još i kontradiktorne, zbunjenost raste. Osjećaj da ne možemo pronaći istinu,da se ne možemo pouzdati u ono što je rečeno, da ne možemo osjetiti sigurnost kako je ono što smo odabrali dobro za nas, sve to u čovjeku izaziva strah. Netko reagira odustajanjem, ravnodušnošću, apatijom, netko se još više i žešće drži jednoga pravca kao da će ga čvrstim stiskom učiniti sigurnim.
Ritual poštovanaj pomaže u razvoju odnosa prema vlastitom tijelu i hrani a zapravo govori o radosti prema životu. Jednostavan je i snažan,osim na hranjivost namirnica djeluje i na našu psihu duboko mijenjajući pogrešan ili negativan odnos prema nama samima i našem tijelu.. Naš odnos prema onome što unosimo u sebe određuje i da li će to biti hranjivo za naše tijelo. Kvalitetna namirnica unešena na brzinu, bez pažnje ili u svrhu da se samo zatomi osjećaj gladi, neće za nas biti hranjiva bez obzira na kvalitetu. Jesti svjesno, imati određeno mjesto kod kuće poput svetišta, jesti u miru bez čitanja ili gledanja TV-znači odati poštovanje svome tijelu i energiji života, prirodi i Bogu.Znači integrirati materijalno i duhovno. Duhovnost nije mentalni zaključak ili pohranjivanje podataka u glavi.Duhovnost je življenje života sa sviješću, ljubavi i poštovanjem.
Jedna od najčešćih zabluda je i vjerovanje da su masti glavni i odgovorni krivac pretilosti (debljine). Iz tog vjerovanja proizlazi opsesivno traženje nemasnih namirnica koje na sebi nose oznaku light. Pogrešna vjerovanja i nesigurnost izazvana pritiskom vanjskih utjecaja koji umjesto nas odlučuju kako trebamo izgledati i kako se trebamo osjećati, vode destruktivnom ponašanju prema sebi i svom tijelu. Tjeraju na restriktivne dijete koje nas još dublje uvlače u krug sumnji i strahova, udaljuju nas od nas samih i našeg sebstva.
Ukoliko koristimo ono što je poniklo iz našeg podneblja i pratimo godišnja doba birajući sezonske namirnice, hranjivost za naš organizam raste. Na taj način unosimo hranu sa energetskim otiskom života. Svježa namirnica sadrži mnogo viši stupanj energije. Sve što uvozimo a toga je na žalost previše, podliježe kemijskim obradama kako bi se usporio proces truljenja. Zašto? Zbog zarade. Proširiti svoje proizvode na što veće tržište znači i umnažati zaradu. U takvoj tržišnoj politici nema mjesta za ljudsko zdravlje ni za čovjeka. Osim dogovornih granica preko kojih se ne smije ići u tretiranju proizvoda kako bi se (licemjerno) sačuvalo ljudsko zdravlje. Ako pojedete jednu tretiranu voćku-pojeli ste dopuštenu granicu kemikalija. Pojedete li kilogram voća u jednom danu (jer ste recimo na voćnoj dijeti) vi ste pojeli kemikalija preko dopuštene granice.
MASTI-
Proizlaze zapravo iz kršenja načela umjerenosti, raznolikosti i jednostavnosti. 
U većini naših potraga, na kraju puta stoji jednostavnost. Postoji za to izraz da čovjek najčešće «ne vidi ono što mu je pred nosom». Svi smo mi takvi makar u nekom području života. Dokle god stvari uzimamo zdravo za gotovo i radimo ih automatski mi smo od njih udaljeni. Obratiti pažnju na ono što radimo ili mislimo u datom trenutku znači biti prisutan, a kad smo prisutni onda jasnije opažamo. Uzmimo za primjer ono bez čega ne možemo-disanje. Nitko od nas ne obraća pažnju na disanje, ta to je radnja koja je automatska. No, kada bi u pojedinim trenucima osvijestili dah naučili bi mnogo o njemu i o sebi.
Hrana je prva stepenica prema duhovnoj spoznaji. Odnos koji je temeljen na uzajamnosti tijela i hrane, na prepoznavanju skladnosti i potreba, odnos je ljubavi i poštovanja prema sebi i prirodi koja nas hrani, prema životu uopće. Odnos prema onome što unosimo u sebe govori o nama samima, o tome koliko smo utjelovljeni, koliko smo integrirali materijalno i duhovno, koliko smo u skladu sa prirodom i ritmom života.
