Nalazi sugeriraju da bifazični raspored spavanja ne samo da osvježava um, već nas može učiniti pametnijima. Ako vidite studenta koji drijema u knjižnici, ne vrtite očima. Novo istraživanje s University of California, Berkeley, pokazuje da sat vremena spavanja tijekom dana može dramatično povećati i oporaviti potencijal našeg mozga. Dapače, rezultati sugeriraju da bifazični raspored spavanja ne samo da osvježava um, već nas može učiniti pametnijima.Isto tako, što više sati provodimo budni, to su naše misli sporije, pokazuju nalazi. Rezultati podupiru prethodne nalaze istog istraživačkog tima o učenju u večernjim satima i učenju tijekom noći – što je uobičajena praksa na faksu za vrijeme ispitnih rokova – to dovodi do smanjenja sposobnost da ˝strpamo˝ nove činjenice za gotovo 40 posto, zbog zamora nekih regija mozga za vrijeme deprivacije spavanja.
"Spavanje je dobro za sve ono loše što je proizašlo iz produljene budnosti, na neurokognitivnoj razini.", rekao je Matthew Walker, asistent profesora psihologije na UC Berkeley i voditelj ovog istraživanja. U nedavnoj UC Berkeley studiji o snu, 39 zdravih mladih odraslih osoba je bilo podijeljeno u dvije skupine – oni koji su kratko spavali preko dana i oni koji nisu drijemali tijekom dana. U podne, svi ispitanici podvrgnuti su rigoroznom učenju zadataka namijenjen ˝oporezivanju˝ hipokampusa, područja mozga koje pomaže u ˝trgovini˝ činjenica na temelju sjećanja. Skupine ispitanka su na međusobno usporedivim razinama.
U 14 sati, grupa koja spava tijekom dana imala je 90-minutni odmor, dok je druga grupa ostala budna. Kasnije tog dana, u 18 sati, sudionici provode novi krug učenja vježbi. Oni koji su ostali budni tijekom cijelog dana postaju lošiji u učenju. Nasuprot tome, oni koji su popodne odspavali izrazito su bolji i zapravo su napredovali u svojoj sposobnosti učenja. Ovi nalazi osnažili su hipotezu istraživača da san je potreban da bi se ispraznio prostor za pohranu kratkotrajne memorije i napravilo mjesta za nove informacije, rekao je Walker, koji je predstavio svoj preliminarni nalaz u nedjelju, 21 veljače, na godišnjem sastanku American Association of the Advancement of Science (AAAS) u San Diegu.
Od 2007. godine, Walker i ostali istraživači koji se bave ovim problemom utvrdili su da su činjenice koje se temelje na sjećanju privremeno spremljene u hipokampus prije nego što su poslane do prefrontalne kore mozga, koji ima više prostora za pohranu. "To je kao da je e-mail inbox u vašem hipokampusu pun i nemožete primati nove e-mailove u vaš sandučić. To će potrajati sve dok ne odspavate i ne ispraznite sandučić premještajući mailove u drugu mapu," kazao je Walker.
Ovim najnovijim istraživanjem, Walker i njegov tim otvorili su novu stranicu u otkrivanju procesa osvježavanja memorije, koji se događa tijekom drijemanja u specifičnoj fazi sna. Elektroencefalogramski testovi koji mjere električnu aktivnosti mozga, ukazuju da je ovo osvježavanje kapaciteta memorije vezano uz fazu 2 non-REM spavanja, koji se odvija između dubokog sna (ne-REM) i stanja u kojem sanjamo poznatog kao REM (rapid eye movement). Prije toga, svrha ove faze bila je nejasna, ali novi rezultati nude dokaze o tome zašto ljudi spavaju barem pola sata tijekom dana, što se odvija u fazi 2, non-REM spavanja, kazao je Walker.
"Ne mogu zamisliti da bi majka Priroda potrošila 50 posto noći prelazeći iz jedne faze sna u drugu bez razloga", kazao je Walker. "San je sofisticiran. Djeluje lokalno dajući nam ono što nam je potrebno."
Walker i njegov tim će pokušati ispitati i dokumentirati da li je smanjenje sna starijih ljudi povezano sa smanjenjem sposobnost učenja u toj dobi. To otkriće moglo bi biti korisno u razumijevanju neurodegenerativnih procesa kao što je Alzheimerova bolest, rekao je Walker.
Izvor: znanost.com
